UNIVERZITETSKI ESPERANTO-KLUB SARAJEVO
organizuje
PROLJETNI KURS ESPERANTA U SARAJEVU
povodom 125. godišnjice objavljivanja prvog udžbenika međunarodnog jezika esperanta*
Kako najlakše, najbrže i najjeftinije savladati jezičke barijere?
Međunarodni jezik esperanto za dva mjeseca
- Lak za učenje
- Izazovan za upoznavanje različitih kultura
- Prijatelj na putovanjima po svijetu
ESPERANTO OTVARA VRATA CIJELOG SVIJETA!
" Preko 200 međunarodnih skupova i turističkih putovanja godišnje širom svijeta
" Preko 100.000 tekstova na Wikipediji
" Specijalni programi za mlade
PRIJAVE za proljetni kurs esperanta slati na e-mail adresu info@esperanto.ba ili na adresu: Esperanto, Kralja Tvrtka 19 (Marindvor) 71000 Sarajevo svaki radni dan od 12 do 14 sati i od 18 do 20 sati. Prijave se primaju do 30. marta 2012. Broj polaznika ograničen.
Prijava
Kurs počinje 2. aprila 2012. godine u 18 sati, a održavaže se dva puta sedmično u toku mjeseca aprila i maja.
Cijena kursa sa priručnikom iznosi 120 KM.
50% POPUST za studente, đake i nezaposlene.
Mogućnost plaćanja u dvije rate!
* Ove godine međunarodni jezik esperanto obilježava 125 godina postojanja. Za esperanto se može reći da je nastao u određenim istorijskim uslovima, kada je napredak međunarodnih odnosa stvorio stvarnu potrebu za njim i kada je taj isti napredak stvorio dovoljan internacionalni jezički materijal iz kojeg se formirao međunarodni jezik.
Genijalno uočivši sintezu ovih procesa, poljski ljekar i lingvista Lazar Ludovik Zamenhof je 26. jula 1887.god. objavio prvi udžbenik međunarodnog jezika. Prvo izdanje tog udžbenika Zamenhof je potpisao pseudonimom "Doktoro Esperanto" (doktor koji se nada - nadalica), poslije čega je i sam međunarodni jezik često nazivan tim imenom.
Iz tog sjemena, malo po malo, za prethodnih 125 godina esperanto je izrastao u nepobitan lingvistički i sociološki fenomen. Prkoseći svim preprekama od predrasuda, rasizma i šovinizma, ratova, pogrešnih predstavljanja do direktnih zabrana i čak proganjanja, međunarodni jezik je prokrčio put u sve krajeve svijeta i prodro u sve društvene slojeve, stalno se bogateći novim kulturnim sadržajima i trajno se jezički razvijajući.
Za proteklih 125 godina međunarodni jezik se u potpunosti afirmisao kao efikasno sredstvo međunarodnog sporazumijevanja i zbližavanja naroda i kao snažan činilac međunarodne kulturne saradnje. Najvažnije međunarodno priznanje međunarodnom jeziku za njegovu obrazovnu, kulturnu i praktičnu ulogu dala je Generalna skupština UNESKO-a 1954. godine, kada je donijela posebnu rezoluciju kojom se "bilježe rezultati postignuti pomoću esperanta na polju međunarodne intelektualne razmjene i na zbližavanju naroda" i potvrđuje da su ti rezultati u skladu sa ciljevima i idealima UNESKO-a.
U Bosni i Hercegovini organizovani pokret za esperanto djeluje od 1910. godine, kada je u Sarajevu osnovano prvo zemaljsko društvo "La Stelo Bosnia" (Bosanska zvijezda). Sa neznatnim prekidima, tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, Udruženje je stalno djelovalo. Godine 1949. osnovan je Savez za esperanto BiH kao krovna organizacija pokreta za esperanto u BiH. Pred agresiju na nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, Savez je imao oko 10.000 članova sa preko 100 lokalnih društava, klubova, podružnica i školskih sekcija. Savez je imao raznovrsnu aktivnost na poduci jezika, informisanju, izdavaštvu, organizovanjem brojnih republičkih, regionalnih, međunarodnih susreta, radionica, seminara, kongresa i drugih manifestacija kroz koje je prošlo na hiljade građana i omladine.
Tokom agresije na BiH infrastruktura Saveza je gotovo u potpunosti uništena, brojna društva su prestala sa radom, članstvo se osulo ili raselilo po cijelom svijetu. Uprkos tome, Savez je djelovao putem putem informativne radio-emisije "Esperanto iz Sarajeva" na talasima Radio BiH, jedine informativne emisije koju je BH-radio emitovao tokom rata na stranom jeziku, zatim na obnovi zemlje putem humanitarne organizacije "Espero", pokretanjem časopisa "Bosnia Lilio" (Bosanski ljiljan) i izdavačkog programa, organizovanjem međunarodnih skupova 2001. godine (Konferencija o međunarodnoj solidarnosti), 2006. godine Svjetskog kongresa esperanto omladine, 2010. Međunarodnog naučnog skupa "Evropska unija: jezički i kulturni aspekti", a 2011. Svjetskog kongresa radnika esperantista.
organizuje
PROLJETNI KURS ESPERANTA U SARAJEVU
povodom 125. godišnjice objavljivanja prvog udžbenika međunarodnog jezika esperanta*
Kako najlakše, najbrže i najjeftinije savladati jezičke barijere?
Međunarodni jezik esperanto za dva mjeseca
- Lak za učenje
- Izazovan za upoznavanje različitih kultura
- Prijatelj na putovanjima po svijetu
ESPERANTO OTVARA VRATA CIJELOG SVIJETA!
" Preko 200 međunarodnih skupova i turističkih putovanja godišnje širom svijeta
" Preko 100.000 tekstova na Wikipediji
" Specijalni programi za mlade
PRIJAVE za proljetni kurs esperanta slati na e-mail adresu info@esperanto.ba ili na adresu: Esperanto, Kralja Tvrtka 19 (Marindvor) 71000 Sarajevo svaki radni dan od 12 do 14 sati i od 18 do 20 sati. Prijave se primaju do 30. marta 2012. Broj polaznika ograničen.
Prijava
Kurs počinje 2. aprila 2012. godine u 18 sati, a održavaže se dva puta sedmično u toku mjeseca aprila i maja.
Cijena kursa sa priručnikom iznosi 120 KM.
50% POPUST za studente, đake i nezaposlene.
Mogućnost plaćanja u dvije rate!
* Ove godine međunarodni jezik esperanto obilježava 125 godina postojanja. Za esperanto se može reći da je nastao u određenim istorijskim uslovima, kada je napredak međunarodnih odnosa stvorio stvarnu potrebu za njim i kada je taj isti napredak stvorio dovoljan internacionalni jezički materijal iz kojeg se formirao međunarodni jezik.
Genijalno uočivši sintezu ovih procesa, poljski ljekar i lingvista Lazar Ludovik Zamenhof je 26. jula 1887.god. objavio prvi udžbenik međunarodnog jezika. Prvo izdanje tog udžbenika Zamenhof je potpisao pseudonimom "Doktoro Esperanto" (doktor koji se nada - nadalica), poslije čega je i sam međunarodni jezik često nazivan tim imenom.
Iz tog sjemena, malo po malo, za prethodnih 125 godina esperanto je izrastao u nepobitan lingvistički i sociološki fenomen. Prkoseći svim preprekama od predrasuda, rasizma i šovinizma, ratova, pogrešnih predstavljanja do direktnih zabrana i čak proganjanja, međunarodni jezik je prokrčio put u sve krajeve svijeta i prodro u sve društvene slojeve, stalno se bogateći novim kulturnim sadržajima i trajno se jezički razvijajući.
Za proteklih 125 godina međunarodni jezik se u potpunosti afirmisao kao efikasno sredstvo međunarodnog sporazumijevanja i zbližavanja naroda i kao snažan činilac međunarodne kulturne saradnje. Najvažnije međunarodno priznanje međunarodnom jeziku za njegovu obrazovnu, kulturnu i praktičnu ulogu dala je Generalna skupština UNESKO-a 1954. godine, kada je donijela posebnu rezoluciju kojom se "bilježe rezultati postignuti pomoću esperanta na polju međunarodne intelektualne razmjene i na zbližavanju naroda" i potvrđuje da su ti rezultati u skladu sa ciljevima i idealima UNESKO-a.
U Bosni i Hercegovini organizovani pokret za esperanto djeluje od 1910. godine, kada je u Sarajevu osnovano prvo zemaljsko društvo "La Stelo Bosnia" (Bosanska zvijezda). Sa neznatnim prekidima, tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, Udruženje je stalno djelovalo. Godine 1949. osnovan je Savez za esperanto BiH kao krovna organizacija pokreta za esperanto u BiH. Pred agresiju na nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, Savez je imao oko 10.000 članova sa preko 100 lokalnih društava, klubova, podružnica i školskih sekcija. Savez je imao raznovrsnu aktivnost na poduci jezika, informisanju, izdavaštvu, organizovanjem brojnih republičkih, regionalnih, međunarodnih susreta, radionica, seminara, kongresa i drugih manifestacija kroz koje je prošlo na hiljade građana i omladine.
Tokom agresije na BiH infrastruktura Saveza je gotovo u potpunosti uništena, brojna društva su prestala sa radom, članstvo se osulo ili raselilo po cijelom svijetu. Uprkos tome, Savez je djelovao putem putem informativne radio-emisije "Esperanto iz Sarajeva" na talasima Radio BiH, jedine informativne emisije koju je BH-radio emitovao tokom rata na stranom jeziku, zatim na obnovi zemlje putem humanitarne organizacije "Espero", pokretanjem časopisa "Bosnia Lilio" (Bosanski ljiljan) i izdavačkog programa, organizovanjem međunarodnih skupova 2001. godine (Konferencija o međunarodnoj solidarnosti), 2006. godine Svjetskog kongresa esperanto omladine, 2010. Međunarodnog naučnog skupa "Evropska unija: jezički i kulturni aspekti", a 2011. Svjetskog kongresa radnika esperantista.